Na senzore tlaka mogu utjecati promjene temperature. Ovaj fenomen je poznat kao temperaturna osjetljivost ili toplinski drift. Promjene temperature mogu uzrokovati promjenu svojstava materijala koji se koriste u senzorima tlaka, što dovodi do promjena u njihovim izlaznim očitanjima. Kako bi riješili ovaj problem i osigurali točna mjerenja, proizvođači senzora tlaka često primjenjuju tehnike temperaturne kompenzacije. Evo kako se obično postiže temperaturna kompenzacija:
1. Toplinska kalibracija:
Proizvođači kalibriraju senzore tlaka na različitim temperaturnim točkama kako bi uspostavili kalibracijsku krivulju koja povezuje očitanja tlaka s odgovarajućim vrijednostima temperature. Ovi kalibracijski podaci pomažu u stvaranju matematičkog odnosa između izlaza senzora i temperature, omogućujući točnu kompenzaciju kada dođe do promjena temperature.
2. Ugrađeni temperaturni senzori:
Neki senzori tlaka dolaze opremljeni integriranim senzorima temperature kao što su termistori (otpornici koji mijenjaju otpor s temperaturom) ili RTD (otporni detektori temperature). Ovi senzori mjere temperaturu okoline i daju dodatne podatke kompenzacijskom sustavu. Uzimajući u obzir očitanje temperature, senzor tlaka može prilagoditi svoj izlaz kako bi uračunao toplinske učinke na svoja mjerenja.
3. Algoritmi temperaturne kompenzacije:
Moderni senzori tlaka često koriste sofisticirane algoritme za podešavanje očitanja tlaka u stvarnom vremenu na temelju izmjerene temperature. Ovi se algoritmi mogu unaprijed programirati u mikrokontroler ili procesorsku jedinicu senzora. Uspoređujući trenutnu temperaturu senzora s temperaturom na kojoj je kalibriran, algoritam izračunava potrebnu kompenzaciju kako bi se osigurala točna mjerenja tlaka.
4. Pakiranje senzora:
Materijali korišteni u izradi senzora tlaka i njihovo pakiranje mogu utjecati na njihovu osjetljivost na promjene temperature. Proizvođači mogu odabrati materijale s posebnim toplinskim svojstvima kako bi smanjili učinke temperaturnih fluktuacija. Na primjer, korištenje materijala s niskim koeficijentom toplinske ekspanzije može pomoći u smanjenju mehaničkih naprezanja izazvanih temperaturom koja utječu na točnost senzora.
5. Digitalna kompenzacija:
Digitalni senzori tlaka često uključuju integrirani mikrokontroler ili jedinicu za digitalnu obradu signala. Ove komponente mogu pohraniti podatke o kalibraciji koji se odnose na temperaturnu osjetljivost. Kada senzor mjeri tlak, on također mjeri temperaturu i koristi pohranjene podatke za primjenu kompenzacije u stvarnom vremenu, osiguravajući točna izlazna očitanja.
6. Vanjski kompenzacijski krugovi:
U složenim sustavima u kojima je uključeno više senzora, vanjski kompenzacijski krugovi mogu se dizajnirati za obradu podataka o tlaku i temperaturi. Ti krugovi mogu uključivati analogno-digitalne pretvarače, mikrokontrolere i kompenzacijske algoritme koji uzimaju u obzir i učinke tlaka i temperature.
7. Odabir senzora:
Inženjeri moraju razmotriti temperaturne specifikacije senzora tlaka prije nego što ga odaberu za određenu primjenu. Senzori dizajnirani za visokoprecizne primjene često uključuju podatke o svojoj osjetljivosti na temperaturu u podatkovnim tablicama. Odabir senzora s odgovarajućim temperaturnim rasponom i mogućnostima kompenzacije osigurava točna mjerenja unutar predviđenog radnog okruženja.
Ovaj transmiter pretvara očitanja tlaka u standardizirani električni signal (obično 4-20 mA ili digitalne izlaze) koji se može lako integrirati u upravljačke sustave, zapisivače podataka ili sučelja čovjek-stroj.
PB8101CNM napravljen je da izdrži izazovna okruženja, što ga čini prikladnim za primjene u industrijama kao što su proizvodnja, kontrola procesa, automobilska industrija, zrakoplovstvo i još mnogo toga. Kako bi se osigurala točna mjerenja unatoč temperaturnim varijacijama, odašiljač uključuje mehanizme temperaturne kompenzacije. Dizajniran je da bude lako se integrira s raznim kontrolnim sustavima, sustavima za prikupljanje podataka i drugim instrumentacijskim postavkama.
